Globalizacija, Entoni Gidens




Anthony Giddens nazivan je "najvažnijim engleskim socijalnim filozofom današnjice". Ravnatelj je London School of Economics and Political Science, a u okviru britanske političke scene blisko je povezan s laburistima. Dijelom upravo zbog toga njegove misli krajem 90-ih bivaju u centru pažnje. No njegov znanstveni doprinos daleko je širi, a vremenski obuhvaća tridesetak godina plodnog rada (preko 30 knjiga). Njegovi radovi uvelike su utjecali na suvremene socio-filozofske i sociološke misli.

Globalizacija je naslov prvoga od ukupno pet predavanja koja je Anthony Giddens održao 1999. godine pod zajedničkim naslovom Runaway World. To prvo predavanje održano je u Londonu. Iduće, s naslovom Risk, održano je u Hong Kongu, treće - Tradition u Delhiju, četvrto - Family u Washingtonu te peto - Democracy opet u Londonu.


Prevela Petra Rodik



GLOBALIZACIJA




Jedna moja prijateljica proučava seoski život u centralnoj Africi. Prije nekoliko godina posjetila je udaljeno područje s namjerom da provede terensko istraživanje. Uvečer, čim je stigla, bila je pozvana na večernju zabavu kod jedne mjesne obitelji. Očekivala je da će saznati nešto o tradicionalnoj povijesti ove izolirane zajednice. Umjesto toga večer su proveli gledajući Basic instinct na videu. Film tada još nije bio stigao u londonska kina.

Ovakve vinjete otkrivaju nam ponešto o našem svijetu. A to što nam otkrivaju nije beznačajno. Poanta nije u tome da narodi naprosto pridodaju moderne potrepštine - video rekordere, televizore, osobna računala i tome slično - svojim tradicionalnim načinima življenja. Živimo u svijetu promjena koje utječu na skoro svaki aspekt naše svakodnevnice. I u dobru i u zlu bivamo gonjeni prema globalnom poretku kojega nitko u potpunosti ne razumije, ali čije djelovanje svi osjećamo.

Globalizacija je glavna tema mojeg večerašnjeg, i svih ostalih, predavanja. Za termin bi se moglo reći da nije - a i nije - posebno privlačan ili elegantan. Ali apsolutno nitko ga ne može ignorirati, želi li razumjeti naše perspektive i mogućnosti na kraju stoljeća. Držeći predavanja, mnogo putujem po svijetu. U svim zemljama koje sam u posljednje vrijeme posjetio vodi se intenzivna rasprava o globalizaciji. U Francuskoj je nazivaju mondijalizacijom. U Španjolskoj i Latinskoj Americi globalizacion. Nijemci kažu Globalisierung.(1)

Globalno širenje termina dokaz je upravo onih trendova na koje se odnosi. Svaki poslovni guru priča o globalizaciji. Niti jedan politički govor nije cjelovit ako je ne spominje. Prije samo 10 godina termin se jedva upotrebljavao, bilo u akademskom ili u svakodnevnom jeziku. Pojavio se niotkuda, a sada ga nalazimo gotovo svugdje. Imajući u vidu njegovu iznenadnu popularnost, ne bi nas trebala iznenaditi nejasnoća njegova značenja ili intelektualna reakcija koja mu se suprotstavlja. Globalizacija ima neke veze s tezom da danas svi živimo u jednom svijetu, ali na koji je način i je li uopće ova ideja opravdana?

Različiti su mislioci, u debatama koje su se pojavile nekoliko godina unatrag, zauzeli dijametralno suprotna stajališta o globalizaciji. Neki dovode u pitnje cijelu stvar. Zvat ću ih skepticima. Prema skepticima, cijela priča o globalizaciji samo je - priča. Kakvi god bili njezini doprinosi, njezine dvojbe i problemi, globalna se ekonomija nije mnogo promijenila u usporedbi s prijašnjim periodima. Svijet se i dalje kreće više-manje istim putevima kao i do sada.

Većini zemalja, tvrde skeptici, vanjska trgovina donosi samo manji dio ukupnih prihoda. Štoviše, dobar dio ekonomske razmjene ne odvija se širom svijeta, nego među regijama. Zemlje Europske unije, na primjer, uglavnom trguju međusobno. To također stoji i za druge glavne trgovinske blokove kao što su pacifička Azija i Sjeverna Amerika.

Drugi su pak zauzeli potpuno različito stajalište. Zvat ću ih radikalima. Radikali ne tvrde samo da je globalizacija veoma stvarna, nego i da se njezine posljedice mogu osjetiti svugdje. Globalna razmjena, tvrde, mnogo je razvijenija nego što je bila prije samo dva ili tri desetljeća i ravnodušna je spram nacionalnih granica. Nacije su izgubile veći dio svojega nekadašnjeg suvereniteta, a političari su izgubili veći dio svojih nekadašnjih mogućnosti da utječu na događaje. Nije začuđujuće da više nitko ne poštuje političke lidere i da više nitko nije zainteresiran čuti što oni imaju reći. Era nacionalne države je završena. Nacije su, kako je to izrekao Keniche Ohmae, japanski autor koji se bavi područjem biznisa, postale "fikcije". Autori kao Ohmae imaju u vidu ekonomske poteškoće posljednjih godina te ih smatraju pokazateljima realnosti dezorganizacijske strane globalizacije.

Skeptike većinom nalazimo na političkoj ljevici, pogotovo na staroj ljevici. Jer ako je sve ovo u biti mit, vlade još uvijek mogu intervenirati u ekonomski život i socijalna će država ostati netaknuta. Pojam globalizacije je, prema skepticima, ideologija nametnuta od zagovornika slobodne trgovine koji žele razoriti sisteme socijalne pomoći i smanjiti državne troškove. Ono što se dogodilo, upravo je povratak na stanje svijeta prije stotinu godina. Pred kraj 19. stoljeća postojala je otvorena globalna ekonomija s velikim udjelom trgovine, posebno trgovine novčanim valutama.

Dakle, tko u ovoj debati ima pravo? Mislim da su to radikali. Razina svjetske trgovine danas je mnogo viša nego ikada prije i uključuje mnogo širi spektar dobara i usluga. Ali najveća je razlika na razini tokova financija i kapitala. Povezana s elektronskim novcem, novcem koji postoji samo u obliku brojeva u kompjutorima, suvremena se svjetska ekonomija ne može uspoređivati ni sa čime iz prijašnjih vremena. U novoj globalnoj, elektronskoj ekonomiji menadžeri fondova, banaka, korporacija, isto kao i milijuni individualnih investitora, mogu prenijeti ogromne količine kapitala s jednog kraja svijeta na drugi jednim klikom miša. čineći to, oni mogu destabilizirati ekonomije koje su se činile čvrstima poput stijene, što se i dogodilo u istočnoj Aziji.

Opseg svjetskih financijskih transakcija obično se iskazuje u američkim dolarima. Milijun dolara je za većinu ljudi velika količina novca. Kad bismo mjerili svežanj novčanica od tisuću dolara, bio bi visok 8 inča (20,32 cm, op. prev.). Bilijun(2) dolara - drugim riječima milijun milijuna - bio bi visok 120 milja (193 km, op. prev.), 20 puta viši od Mount Everesta.

Svakoga se dana na globalnim tržištima novca okrene daleko više od trilijun dolara, što je ogromno povećanje u odnosu na deset godina unatrag, da ne idemo dalje u prošlost. Vrijednost bilo koje količine novca kojeg možemo imati u svojim džepovima ili na našim bankovnim računima, mijenja se od trenutka do trenutka u skladu s fluktuacijama na tim tržištima. Zato, dakle, ne bih oklijevao reći da globalizacija, ovakva kakvu je doživljavamo, u mnogim aspektima nije samo nova, već i revolucionarna.

Ipak, ne vjerujem ni da su skeptici ni da su radikali ispravno shvatili što globalizacija jest i što su njezine posljedice po nas. Obje grupe vide fenomen gotovo isključivo u ekonomskim pojmovima. To je pogrešno. Globalizacija je i politička i tehnološka i kulturna isto koliko je ekonomska. Više od svega ona je pod utjecajem razvoja sistema komunikacija koji je započeo tek krajem 60-ih.

Sredinom 19. stoljeća slikar portreta iz Massachusettsa, Samuel Morse, prenio je prvu poruku, "Whath hath god wrought?" ("Što bijaše božje djelo?"), električnim telegrafom. čineći to, započeo je novu fazu u svjetskoj povijesti. Nikada prije poruka nije mogla biti poslana ako je netko nije nekamo prenio. Pojavom satelitske komunikacije svaki bit ima karakter dramatičnog prekida s prošlošću. Prvi komunikacijski satelit lansiran je prije samo 30 godina. Sada više od 200 takvih satelita, od kojih svaki prenosi ogromnu količinu informacija, kruži oko Zemlje. Po prvi put ikada moguća je trenutačna komunikacija između lokacija na sasvim različitim stranama svijeta. Drugi su se tipovi elektronske komunikacije, sve više i više integrirani sa satelitskom transmisijom, u posljednjih nekoliko godina također ubrzali. Niti jedan transatlantički ili transpacifički komunikacijski kabel nije postojao prije 50-ih. Prvi je provodio manje od 100 linija za glasovnu komunikaciju. Današnji prenose više od milijun.

Prvog dana mjeseca veljače 1999., oko 150 godina nakon što je Morse izumio svoj sistem točkica i crtica, Morseov je kod konačno nestao sa svjetske scene prestavši biti sredstvo pomorske komunikacije. Njegovo mjesto zamijenila je satelitska tehnologija pomoću koje smjesta može biti pozicioniran svaki brod u nevolji. Većina se zemalja unaprijed pripremila za ovaj prijelaz. Francuzi su, na primjer, kada su dvije godine prije toga prestajali koristiti Morseov kod kao poziv upomoć u svojim lokalnim vodama, prekinuli emitiranje u tonu galske kićenosti: "Poziv svima. Ovo je posljednji jecaj prije vječne tišine".

Vremensku neposrednost elektronske komunikacije ne sačinjava samo način na koji se vijesti ili informacije brže prenose. Njeno postojanje mijenja samu potku naših života, kako bogatih tako i siromašnih. Kada nam je lik Nelsona Mandele poznatiji nego lice prvoga susjeda, nešto se promijenilo u prirodi našega svakidašnjeg iskustva.

Nelson Mandela svjetski je slavan, a svjetski slavna osoba (celebrity) velikim je dijelom proizvod nove komunikacijske tehnologije. Doseg medijskih tehnologija povećava se svakim valom inovacija. Trebalo je 40 godina da radiopublika u Sjedinjenim Američkim Državama dosegne brojku od 50 milijuna. Isto je toliko ljudi koristilo osobna računala nakon samo 15 godina otkako se PC pojavio. Prošlo je samo četiri godine od omogućavanja korištenja interneta i 50 milijuna Amerikanaca postalo je redovnim korisnicima.

Pogrešno je misliti da se globalizacija odnosi samo na velike sisteme, kao što je svjetski financijski poredak. Globalizacija se ne odnosi samo na nešto "tamo negdje", udaljeno i daleko od individue. Ona je fenomen koji isto tako nalazimo "ovdje unutra" i koji utječe na intimne i osobne aspekte naših života. Debata o obiteljskim vrijednostima, na primjer, koja se odvija u mnogim zemljama, može se činiti jako udaljenom od globalizirajućih utjecaja. Ali nije. Tradicionalni se obiteljski sistemi mijenjaju ili su pod pritiskom u mnogim krajevima svijeta, osobito kada žene proglase pravo na veću ravnopravnost. Nikada prije nije postojalo društvo, koliko znamo iz povijesnih podataka, u kojemu su žene bile približno ravnopravne s muškarcima. Ovo je uistinu globalna revolucija u svakodnevnom životu čije se posljedice osjećaju u cijelome svijetu u područjima od rada do politike.

Globalizacija je, dakle, kompleksni set procesa, a ne jedan jedini proces. A oni se odvijaju kontradiktornim i opozicijskim načinima. Većina ljudi misli o njoj jednostavno kao o "odvlačenju" moći ili utjecaja iz lokalnih zajednica i nacija prema globalnoj areni. Ovo stvarno i jest jedna od njezinih posljedica. Nacije gube dio svoje ekonomske moći koji su nekada posjedovale. Ipak, ona također ima i suprotan učinak. Globalizacija ne vuče samo prema gore, već također gura prema dolje, stvarajući nove pritiske na lokalnu autonomiju. Američki sociolog Daniel Bell to vrlo dobro izražava kada kaže da su nacije postale premale da bi riješile velike probleme, ali također i prevelike da bi riješile male probleme.

Globalizacija uzrokuje oživljavanje lokalnih kulturnih identiteta u različitim dijelovima svijeta. Ako netko upita, na primjer, zašto Škoti žele više nezavisnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu ili zašto postoji snažan separatistički pokret u Quebecu, odgovor se ne može naći ako ga tražimo samo u njihovoj kulturnoj povijesti. Lokalni nacionalizmi pojavljuju se kao odgovor globalnim tendencijama, dok starije nacionalne države gube utjecaj.

Također, globalizacija spreže prostranstva. Kreira nove ekonomske i kulturne zone unutar i između nacija. Primjeri su honkonška regija, sjeverna Italija, Silicon Valley u Kaliforniji. Područje oko Barcelone u sjevernoj Španjolskoj proteže se u Francusku. Katalonija, gdje je smještena Barcelona, usko je integrirana u Europsku uniju. Iako je dio Španjolske, ona je također usmjerena prema van.

Promjene su poticane različitim faktorima, od kojih su neki strukturalni, a neki više specifični i historijski. Ekonomski su utjecaji svakako među silama koje upravljaju promjenama, naročito globalnog financijskog sistema. Ali oni su drugačiji od prirodnih sila. Oni su oblikovani tehnologijom i kulturnom difuzijom, ali također i odlukama vlada da liberaliziraju i dereguliraju svoje nacionalne ekonomije.

Kolaps sovjetskog komunizma pridonio je težini takvoga razvoja jer više niti jedna značajna grupa zemalja nije izuzeta. Taj se kolaps nije dogodio slučajno. Globalizacija objašnjava i zašto i kako je došlo do raspada sovjetskog komunizma. Sovjetski Savez i zemlje istočne Europe mogle su se po razvijenosti uspoređivati sa Zapadom negdje do ranih 70-ih. Od tada rapidno zaostaju. Sovjetski komunizam, svojim inzistiranjem na državnom planskom upravljanju i teškoj industriji, nije mogao biti konkurentan u globalnoj elektronskoj ekonomiji. Ideološka i kulturna kontrola, na kojoj je komunistički politički autoritet bio utemeljen, isto tako nije mogla opstati u eri globalnih medija.

Sovjetski i istočnoeuropski režimi nisu mogli spriječiti prijem zapadnih radio i televizijskih postaja. Televizija je igrala direktnu ulogu u revolucijama 1989., koje su se s pravom zvale prvim "televizijskim revolucijama". Ulične proteste koji su se odvijali u jednoj zemlji publika je gledala u drugim zemljama od kojih je velik dio kasnije također izašao na ulice.

Globalizacija, naravno, ne donosi svima jednako i po svojim posljedicama nije u potpunosti benigna. Previše ljudi koji žive izvan Europe i Sjeverne Amerike na nju gleda nelagodno i shvaća je kao vesternizaciju ili, možda, amerikanizaciju, budući da su Sjedinjene Države danas jedina supersila s dominantnom ekonomskom, kulturnom i vojnom pozicijom u svjetskom poretku. Mnoge od najuočljivijih kulturnih ekspresija globalizacije i jesu američke - Coca Cola, McDonalds.

Većina je gigantskih multinacionalnih kompanija utemeljena također u Sjedinjenim Državama. One, iako ne baš sve, dolaze iz bogatih zemalja, a ne iz siromašnijih dijelova svijeta. Pesimistični pogled na globalizaciju smatra da je ona velikim dijelom stvar industrijskog Sjevera u kojoj zemlje Juga u razvoju ne sudjeluju aktivno. Smatra je uništavačem lokalnih kultura, širiteljem svjetskih nejednakosti i velikim pogoršanjem za osiromašene. Neki tvrde da globalizacija stvara svjetske pobjednike i gubitnike od kojih nekolicina koja se nalazi "na brzoj traci" prosperira, a većina biva osuđena na bijedan i očajnički život.

I doista, statistike su obeshrabrujuće. Udio najsiromašnije petine svjetske populacije u globanim prihodima u posljednjih je 10 godina pao s 2,3% na 1,4%. S druge se strane udio koji ide najbogatijoj petinipovećao sa 70% na 85%. U subsaharskoj Africi 20 zemalja ima realno niži dohodak po osobi nego što su imale prije dva desetljeća. U mnogim su manje razvijenim zemljama sigurnost i environmantalne regulacije niske ili naizgled nepostojeće. Neke transnacionalne kompanije tamo prodaju robu koja je pod zakonskom kontrolom ili zabranjena u industrijskim zemljama - nekvalitetne ljekove, opasne pesticide ili cigarete s mnogo katrana i nikotina. Kako je to jedan pisac nedavno izrazio, više doli globanom selu, ovo je nalik globalnoj pljački (rather than a global village, this is more like global pillage). (3)

Uz ekološki rizik s kojim je povezano, širenje nejednakosti mnogo je ozbiljniji problem s kojim se suočava svjetsko društvo. Nedostatno je jednostavno okriviti bogate. U osnovi je mojeg argumenta da današnja globalizacija samo svojim jednim dijelom predstavlja vesternizaciju. Naravno da zapadne nacije, ili, općenitije, industrijske zemlje, još uvijek imaju mnogo više utjecaja na svjetske događaje nego siromašnije države. Ali globalizacija sve više postaje decentralizirana - nije pod kontrolom bilo koje grupe nacija, još manje velikih korporacija. Njezini učinci osjećaju se podjednako u zapadnim zemljama i drugdje.

Ovo je istina kako za globani financijski sistem, komunikacije i medije tako i za promjene koje utječu na prirodu samog državnog upravljanja. Primjeri "obratne kolonizacije" postaju sve učestaliji. Obratna kolonizacija odnosi se na utjecaj nezapadnih zemalja na trendove u zapadnima. Primjeri su mnogobrojni:latinizacija Los Angelesa, pojavljivanje globanoorijentiranog sektora visokih tehnologija u Indiji ili prodaja brazilskog TV programa Portugalu.

Je li globalizacija sila koja promovira sveopće dobro? Na ovo se pitanje ne može jednostavno odgovoriti zbog postojeće kompleksnosti fenomena. Ljudi koji postavljaju ovo pitanje i koji okrivljuju globalizaciju za produbljivanje svjetskih nejednakosti obično imaju na umu ekonomsku globalizaciju, a u njenim okvirima slobodnu trgovinu. Danas je, dakako, očigledno da slobodna trgovina ne donosi isključivo poboljšanje. Osobito ako su u pitanju manje razvijene zemlje. Otvaranje zemlje ili njenih regija slobodnoj trgovini može potkopati ekonomiju kojom se uzdržava lokalna zajednica. Područje koje je ovisno o malom broju proizvoda koji se prodaju na svjetskom tržištu veoma je osjetljivo na promjene u cijenama kao i na tehnološke promjene.

Trgovina, kao i drugi oblici ekonomskog razvoja, uvijek zahtijeva institucionalne okvire. Tržišta ne mogu biti stvorena isključivo ekonomskim sredstvima, a mjera do koje je pojedina ekonomija izložena svjetskom tržištu ovisi o nizu kriterija. Uz to, opirati se ekonomskoj globalizaciji i odlučiti se za ekonomski protekcionizam bila bi jednako promašena taktika i za bogate i za siromašne nacije. Protekcionizam je možda bio nužna strategija u nekim vremenima i u nekim zemljama. Malezija je, na primjer, po mojem mišljenju bila u pravu kada je 1998. godine uvela kontrole kako bi zaustavila odljev kapitala iz zemlje. Ali permanentniji oblici protekcionizma neće pomoći razvoju siromašnih zemalja, dok bi bogate doveli do stvaranja zaraćenih trgovinskih blokova.

Debate o globalizaciji koje sam spomenuo na početku koncentrirale su se pretežno na njezine implikacije po nacionalnu državu. Jesu li nacionalne države, dakle i nacionalni politički lideri, još uvijek moćni ili sve više postaju irelevantni za sile koje oblikuju svijet? Nacionalne države još uvijek su moćne, a politički lideri imaju pred sobom velike uloge u svijetu. Ali istovremeno nacionalne države očigledno bivaju preoblikovane. Nacionalna ekonomska politika ne može biti efektivna kao što je bila nekoć. Još važnije, nacije moraju ponovo promisliti svoje identitete sada kada starije forme geopolitike postaju zastarjele. Premda je, rekao bih, današnje stanje zadovoljavajuće jer nacije po završetku hladnoga rata više nemaju neprijatelje. Tko su neprijatelji Britanije, ili Francuske, ili Japana? Nacije se danas više ne suočavaju s neprijateljima, već prije s opasnostima i rizicima koje donosi ogromna promjena njihove vlastite prirode.

Ovakav komentar ne stoji samo za nacije. Kamo god mi gledali, vidimo institucije koje se izvana doimaju istima kakve su bile i koje nose ista imena, ali su iznutra dobrim dijelom promijenjene. Mi i dalje govorimo o obitelji, poslu, tradiciji, prirodi, kao da su one iste kakve su bile u prošlosti. One to nisu. Vanjska ljuska ostaje, ali unutrašnjost je u potpunosti različita - i to se ne događa samo u Sjedinjenim Državama, Britaniji ili Francuskoj, već gotovo posvuda. Ja ih nazivam institucijama-ljušturama (shell-institutions) i o njima ću dosta govoriti u predavanjima koja slijede. One su institucije koje su postale neadekvatne u odnosu na zadaće koje bi trebale obavljati.

Kako promjene koje sam opisao u ovom predavanju dobivaju na važnosti, one stvaraju nešto što nikada prije nije postojalo - globalno kozmopolitsko društvo. Mi smo prva generacije koja živi u ovom društvu čije se konture još uvijek jedva naziru. Ono uzdrmava naše postojeće načine življenja ma gdje se mi nalazili. Ovo nije, barem ne trenutno, globalni poredak koji je vođen kolektivnom ljudskom voljom. Naprotiv, on se pojavljuje u anarhičnom, nepredvidivom obličju nošen mješavinom ekonomskih, tehnoloških i kulturnih imperativa.

Nije uređen ni siguran, već opterećen tjeskobom i izbrazdan dubokim podjelama. Mnogi se od nas osjećaju nošeni silama nad kojima nemamo kontrolu. Možemo li im ponovo nadrediti našu volju? Vjerujem da možemo. Nemoćnost koju proživljavamo nije znak osobnih neuspjeha, već odražava neadekvatnost naših institucija. Ili moramo rekonstruirati ove koje imamo ili moramo stvoriti nove, ali na način prikladan globalnom dobu.

Trebali bismo, i možemo se usmjeriti prema ostvarenju veće kontrole nad svijetom koji nam odmiče (runaway world). To nećemo biti u stanju ostvariti izbjegavajući izazove ili pretvarajući se da se sve može i dalje odvijati kao dosada. Jer globalizacija nije neka slučajna nezgoda. Ona je promjena upravo naših životnih okolnosti. Ona je način kojim danas živimo.



1. kurziv prevoditelja. 
2. Bilijun ovdje ne označava milijardu, već upravo milijun milijuna, što je zastarjela upotreba engleske riječi billion (op. prev.). 
3. Termin pillage specifično se odnosi na pljačku u ratu osvojenog područja (op. prev.).


Izvornik: Diskrepancija, Vol 1. No. 2

KOMENTARI

Name

. Video 10 pravila za pisce 10 Rules for Writers 11. septembar 2001. 1993 500 Years of Female Portraits in Western Art A koliko si imala ljubavnika A. Direr A. Vesalijus A.P. Čehov Abel Korženijovski Abelardo Morel Aboridžini Adam Marek Adam Zagajevski Adam Zagajewski Adela Greceanu Adrijen Rič Agnješka Žuhovska Arent Ahmed Burić Ajfel Akua Naru Al Stjuart Ala Tatarenko Alan Ford Alber Kami Albert Camus Alberto Luis Mangel Aleksandar Bečanović Aleksandar Galjper Aleksandar Genis Aleksandar M. Petrović Aleksandar Petrov Aleksandar Solženjicin Aleksandar Šurbatović Aleksandar Tijanić Aleksandar Vučo Aleksander Vat Aleksandra Bajić Alen Brlek Alen Ginzberg Aleš Debeljak Aleš Šteger Alfred de Vinji Alfred Mise Alhemija Ali Farka Ture Alina Somova Alma Lazarevska Alma Micić Almir Kolar Kijevski ALojz Benac Alpar Lošonc Amedeo Modiljani Ameli Notomb Amelie Nothomb Amerika Amin Maluf Amiri Baraka Ana Ahmatova Ana Glišić Ana Moura Ana Radojević Ana Ristović Anastasija Anđelko Zablaćanski Andrej Gogoljev Andrej Platonov Andrej Rubljov Andrej Tarkovski Andrej Vidović Andrićevi junaci svoju mučnu kob nose svijetom kao prokletstvo i kaznu Anica Savić Rebac Animacija Anja Jeftić Anna Maria dal Violin Annette Peacock Anton Pavlovič Čehov Antonen Arto Antonio Filaret Antonio Negri Antonio Tabuki Antonio Vivaldi Antun Branko Šimić Anuar Brahem apokalipsa Arhitektura Armen Gašparijan Arsen Dedić Arsen Dedić i Darko Rundek Astrologija Audio Audio poezija Auschwitz Café Aviv Etrebilal Azam Ali B. Wongar Balet Balkan Balkanski dnevnik Baudolino Bekstvo Od Leka - Priča Ricka Simpsona Bela Ahmaduljina Bela Hamvaš Béla Hamvas Belen Gopegi Belle Epoque Bells From The Deep Bend of Horsis Benoa Ditertr Benoît Duteurtre Beograd Beokult Bert Janš Bertolt Brecht Bertolt Breht Bertrand Rasel Biblistika Biosfera Blaise Cendrars Blez Sandrar Bob Dylan Bogdan Pristrom Bogoljub Šijaković Bogomil Đuzel Bogomil Đuzel. Poezija Bojan Tomić. Esej Bolero Bolero Reunion Book of Enoch Boris Lazić Boris Nad Boris Pasternak Boris Vijan Borislav Jovanović Borislav Radović Borjana Mrđa Boro Drašković Boskes de Mi Mente Boško Tomašević Brana Petrović Branislav Petrović Branislav Živanović Branka Arsić Branka Savić Branko Ćopić Branko Čučak Branko Kukić Branko Miljković Branko Radičević Branko Ve Poljanski. Poezija Brodolom kod Thule Bruno Katalano Bruno Schulz Bruno Šulc Buenos Aires Bulat Okudžava Calcutta blues Camus Canaleto Carl Gustav Jung Čarls Bukovski Čarls Simić Čarobna pesma Časopisi Česlav Miloš Charles Bukowsky Charles Simic Chemtrails - Vazdušni Aušvic nad Srbijom (Air Auschwitz) NWO Chris Lavis Čini mi se Claude Levi-Strauss Crno jagnje Čudnovatost Vilijema Blejka Cujoši Jamamoto Trio cvetan todorov Czeslaw Milosz Đ. di Kiriko D. Feti Daemonia Nymphe DakhaBrakha Damian Saez Danijel Dragojević Danijel Gatarić Danijela Mršulja Vasić Danil Harms Danilo Kiš Danilo Kiš – Uspomene Danilo Lučić Darko Cvijetić Dartmut Dead Can Dance Deads Poets Society Dejan Ajdačić Dejan Petrović Hica Delia Steinberg Guzmán Delija Štajnberg Guzman Delimir Rešicki Deni de Ružmon Deni de Ružmon i san o ujedinjenoj Evropi Đeo Bogza Derek Volkot Desert For Ever Dete sa pučine Diavolo in corpo Dijana Klarić Dilan Dog Dilan Horman Dilan Tomas Dimitrije Mitrinović Dino Bucati Dino Buzzati Ditiramb Dnevnik Dnevnik jedne ljubavi Dokumentarni filmovi Doors Đorđe Šćepović Đorđo Agamben Dorotea Tening Dragan Babić Dragan Bošković Dragan Jovanović Danilov Dragan Prole Dragan Radulović Dragan Tasić Dragana Kragulj Dragana Tripković Dragoš Kalajić Dragoslav Dedović Dragoslav Đorđević Dragutin Tadijanović Drama Draško Ređep Društvo spektakla Dubina Duša žene Dušan Gerzić Gera Dušan Matić Duško Domanović Dylan Horman Džejms Džojs Dživan Gašparijan Džon Beri Džon Fante Džon Kits Džon Zerzan E. Munk Edgar Alan Po Eduardo Galeano Edvard Artemijev Edvard Dodvel Edvard E. Kamings Edward Estlin Cummings Eftim Kletnikov Ekrem Hamid El Greko Elegija Eleni Varikas Elma Porobić Elvedin Nezirović Ema Goldman Emil Sioran En Sekston Endre Adi Enes Halilović Enesa Mahmić Enrike Vila-Matas Enver Muratović Ep Epitaf Erazmo Roterdamski Erik Sati Erika Kuhn Erika Kun Ernest Hemingvej Ernest Hemingway Ernesto Sabato Ernst Barlah Ernst Jinger Erotizam i ljubav Esej Esoteric Agenda Estetika Étienne de La Boétie Etjen de la Boesi Euđen Simion Eva Zonenberg Evgenij Grinko Evgeny Grinko Evlin Pizje Evroazija Evroazijci Ezra Paund F.Goja Fado Faruk Džiho Faruk Šehić Faun Felenko Fefe Feliks Gatari Ferid Muhić Fernando Pesoa Fernando Pessoa Fernando Valverde Filip Marinković Film Film o Rubljovu Filosofija Filozofija Fisharmonika Fjodor Ivanovič Šaljapin Fjodor Mihjlovič Dostojevski Foals Fotografija Fotografije Fotopoetika Franc Kafka franc List Franc Šubert Fransoaz Kolan Frantz Kafka Frederik Šopen Fredi Perlman Frida Kalo Fridrih Niče Friedrich Nietzsche Fulkaneli Gabrijel Garsija Markes Gabrijela Mistral Geo Bogza Georg Fridrih Hendl Georg Simel Georg Trakl Georges Bataille Georges Korominas Gi Debor Gimnopedije Gistav Dore GMO Gnoza Goran Gavrić Grga Goran Korunović Goran Tešić Gotfrid Ben Gottfried Benn Govor Grad Greg Brejden Gregor Podlogar Grozdanin kikot Gurđijev - Susreti sa izuzetnim ljudima Gvendolin Bruks H. Behem HAARP Hafiz Hajnrih Bel Hajnrih Hajne Hamza Humo Hana Arent Hans Georg Gadamer Hanter S. Tompson - Džon Zorn Haruki Murakami Hauard Barker Havier Pérez Havijer Gutijerez Lozano Heavy on my Head Hedningarna Helena Blavacka Helena Burić Helmut Feter Herman Hese Herodot High Frequency Active Auroral Research Hipatija Hiperboreja Hiperborejska muzika Hiperborejska muzika: Mari Boine Hoan Miro Homer Horhe Luis Borhes Horhe Rohas Hoze Ortega i Gaset Hulio Kortasar Igor Isakovski Imre Kertes Indijski rubini Inge Barč Intervju intervju sa Rihardom Vizerom Ispod tamariske Istanbul istina Istorija Istorija umetnosti Italo Kalvino Ivan Bunjin Ivan Foht Ivan Lalović Ivan Sergejevič Turgenjev Ivan Sokač Ivan V. Lalić Ivo Andrić Izabel Perez del Pulgar Izložba J. Gejn J. Ribera J.Vermejen Jadranka Božić Jagoda Nikačević Jakob Taubes Jakobe Manštajn Jan Kot Jan Kott Jan Rašel Jana Aleksić Jani Rico Janis Naksakis Janko Polić Kamov Japanski triptih Jasenovi Jasmina Topić Jedenje bogova Jeff Martin Jelena Arsenijević Jelena Arsenijević Mitrić Jelena Bulajić Jelena Fanajlova Jelena Kojović Tepić Jens Kristijan Grendal Jerg Fauzer Jerzy Górzański Jesen Jevenij Lukin Ježi Gužanjski Jezik Božanske Matrice Jezik egzila Jirži Šotola Joachim Sartorius Joahim Sartorijus Joan Flora Joan Mir Johan Volfgang fon Gete John Todd John Zerzan Jolanda Kastanjo Jörg Fauser Jorge Luis Borges Jorgos Seferis Joseph Brodsky Josif Brodski Josipa Lisac Jovan Hristić Jovan Zivlak Jovica Aćin Jozef Rot Julija Kristeva Julijus Evola Julio Cortasar Justejn Gorder Justin Popović Kad bi ajkule bile ljudi Kako sam ulazio u svet knjige i književnosti Kalaš pleme Kanonske pesme Karen Bliksen Karl Gustav Jung Karl Krolov Karl Marks Karlos Fuentes Katabazija Katarina Ristić Aglaja Katmandu Kinks Kismet Klaudijus Ptolomej Klaudio Magris Klaus Man Klaus Mann Klod Debisi Klod Levi Stros Knjiga nespokoja Knjiga o Danilu Knjige Književnost Književnost je danas pod terorom tržišta Koliko života živimo Kolja Mićević Kombin Kvartet Konstantin Ildefons Galjčinski Konstantin Kavafi Konstantinopolj Koraci po vatri Korto Malteze Kostas Rafalidis Kralj Čačka kraljevima i slonovima Kratka priča Kris Lejvis Kris Marker Kriso i Odoteo Kristijan Buržoa Kritika Kult žene Kultura L'Enfant de la haute mer Lajoš Kesegi Lav Nikolajevič Tolstoj Le Cimetière Marin Le Serpent Rouge Lejla Kalamujić lek za rak Lekcija o lopti Leonid Šejka Leonid Tiškov Leroa Džouns Les Ogres de Barbak Lešek Kolakovski Lesek Kolakowski lica Ligeia Ligeja Linda Marija Baros Literature And Evil Ljiljana Bogoeva Sedlar Ljuba Tadić Ljubinko Dugalić Ljubiša Jovanović Lorens Darel Lorens Ferlingeti Lotova žena Lou Andreas-Salome Lu Andreas Salome Lucija Stupica Ludvig Fojerbah Ludvig Vitgenštajn Luis BaKalov Luis Garsija Montero Luis mamford Luis Meknis Luj Blerio Luna Jovanović Maček Ščerbovski Maciek Szczerbowski Madame Tutli-Putli Mađarski Hiperion Maja Klarić Majid Bekaš Majkl Hart Majkl Parkes Majls Dejvis Majstor i Margarita Maks Brod Maks Ernst Maks Gerson Mamak Kadem Man Rej Manifest Manuskript Marcin Kolpanovič Marija Chardin Marija Šardin Marija Šimoković Marija Vasić Marija Zambrano Marina Bauer Mario Kopić Mark Rejvenhil Mark Šagal Marko Krajšić Marko Vešović Marko Živković Markus Vijana Marsel Prust Martin Hajdeger Mašo Čekić Matijas Enar Maurice Blanchot Maya Deren Mehmed Begić Meša Selimović Michael Parenti Michel Foucault Michelangelo Buonarroti Migel de Unamuno Miguel de Unamuno Mihail Bakunjin Mikelanđelo Milan Aleksić Milan Dobričić Milan Micić Milan Milišić Milan Rakulj Mile Stojić Milica Milosavljević Milivoj Solar Milorad Pavić Miloš Crnjanski Miloš Folić Miloš Galetin Miloš Karadaglić Milovan Vidaković Milutin Petrović Miodrag Pavlović Miodrag Sibinović. Ruska književnost Mirjana Marinšek Nikolić Mirjana Ognjanović Miro Vuksanović Miroljub Todorović Miroslav Antić Miroslav Karaulac Miroslav Mika Antić Miroslava Anđelković Miša Antonić Mišel Fuko Mišljenje spoljašnjosti Misteriozna mjesta Mitologija Mojsije Momčilo Nastasijević Moni de Buli MONSANTO Mooyo Neimar (Muhamed Trepić) Moris Blanšo Mornarsko groblje Muzika Nađa Tešić Najkraća priča na svetu Napomene uz Ime Ruže Nasa vesela apokalipsa Natalija Berezovaja Nataša Atlas Naučni rad Nebojša Arsenijević Nemanja Rotar Nenad Jovanović Nenad Milošević Nešto između: simbolička geografija Srbije Neven Svilar Nijaz Nika Dušanov Nikita Stanesku Nikola Madžirov Nikola Malović Nikola Milošević Nikola Oravec Nikola Radojčić Nikola Strajnić Nikola Tesla Nikola Živanović Nikolaj Ivanovič Fešin Nina Živančević Ninoslav Mitrović Njena vrsta Nobelova nagrada Norveška šuma Nova Poezija Novica Petković Novica Tadić O Izidi i Ozirisu O priči i pričanju O smislu i besmislu O učenju o stilu O. Redon Odbrana Sokratova Odgovor Odisej Elitis Ofelija Oksimoron Oktavio Paz Oleg N. Trubačov Olga Medenica Opera Ophelia Oproštaj s Floridom Orhan Pamuk Ortegina klepsidra Osip Mandeljštam Ostrvo u podne Oto Horvat Otpor Our Europe Our Father on Aramaic Language Ovidije Pablo Neruda Pagan Metal Pal Esterhazi Palimpsest u književnosti Danila Kiša Panama ili pustolovine mojih sedam ujaka Patrick Modiano Patrik Denio Patrik Modijano Patti Smith Paul Celan Paul Cezanne Paul Coelho Paul Valéry Paulo Koeljo Pedro Salinas Pesma pobune ljubavi i smrti Pesma umrlom bratu Stevanu Pesme Pet pesama za Kris Petar Fehir Petar Mamonov Petar Matović Petar Penda Peter Sloterdajk Peti Smit Pina Pisma Pismo Pit Mondrijan Pitagora Piter Bruk Piter Or Pjer Emanuel (Noel Matje) Pjer Klastr Pjer Reverdi Pjetr Klastr Pjotr Dumala Platon Plutarh Poezija Pohvala dosadi Pohvala svetu Pol Klodel Pol Maldun Pol Sezan Pol Valeri Ponekad s Lily Marlen Poseta iz svemira prava biografija Preci iz kosmosa Pred životom predavanje o etici predeli Predrag Krstić Predrag Palavestra Predrag Raos Predrag Vrabec Presuda Pretnja Priča Priča o utopijama Pričaj im o bitkama Proplanak u šumi Protagonista romana koji još nisam počeo da pišem Protiv Levijatana Proza Prozračnost Putopis Quantum bez nule R.Barton Rabindranat Tagor Rade Drainac Rade Šerbedžija Radenko Milak Radomir D. Mitrić Radomir D. Mitrić. RTK Ragnar Akselson Rajner Marija Rilke Rak i leukemija su izlečivi Ralf Von Villijams Ramon and Pedro Ramona Cordova Ranko Pavlović Raša Livada Rastko Petrović Raymond Carver Rebecca West Rebeka Vest Rejmon Moreti Rejmond Karver Rekvijem za avangardu Rene Aubrey Rene Genon Rene Guenon Rihard Hulzenbek Rino Stefano Taljafijero Risto Ratković Rober Delone Rober Desnos Robert Frost Robert Simonišek Roberto Bolanjo Rođak smrti Rodrigo Fresan Rodrigo Fresán Rokia Traoré Rolan Bart Rolan Žakar Roland Barthes Romilo Hilandarac Rudolf Brojs. Rudolph Breuss Rudolf Nurejev S. Dali S. Rosa Š.Merion S.N.Lazarev Safet Zec Salvatore Kvazimodo Samo je san stvarnost Samsara Bluz Eksperiment Samuel Beckett Sanset Rabdaun Santorini Šarl Bodler Sartre Saša Jelenković Saša Paunović Saša Skalušević Skala Satira Sava Babić Sava Stojkov Scythians Scyths sećanja Šejmas Hini Šejmus Hini Semjuel Beket Sergej Aparin Sergej Stanković Sergius Sesar Antonio Molina Silvija Monros-Stojaković Silvija Plat Šima Majić Sima Pandurović Siniša Kovačević Sionski Priorat sivi soko Skiti Skriveni izveštaj UN-a o osiromašenom uranijumu Skulptura Slađana Zrnić Slavko Gavranović Slavko Pataković Slikarstvo Slobodan Acketa Slobodan Jovanović Slobodan Šijan Slobodan Škerović Slobodan Stojanović Slobodan Tišma Smrt autora Snežana Freya Čkojić Sokrat Sonja Jankov Sonja Tomović – Šundić Sopstvena soba Spells And Witchcraft Within The Music Industry SRBIJA Srđan Damnjanović Srđan Orsić Sreten Božić Srna u izgubljenom raju srpska srednjovekovna književnost Šta oni žele Stanislav Krakov Stanislav Vinaver Stara srpska književnost Staze Štefan Cvajg Stefan Malarme Stenli Kjunic Stevan Bradić Stevan Pešić Stevan Raičković Stihovi o ruskoj poeziji Stil Stiv Tešić Stiv Vaj Stiven Berkof Stjepan Mimica Stojan Stiv Tešić Strahote darvinizma (ceo film) Strip Succubus Sumatra i Objašnjenje Sumatre Sumatraizam Sun Cu Svetlana Slapšak Tadeuš Ruževič Tanja Bulatović Tanja Đokić Tanja Ristić Tanja Stupar Trifunović Tao Lin Tarik Ali Teatar Tehnokratija Tek sa znakom Telo žene Temnojar Teodor Adorno Teorija Terens Mekkena Teri Iglton Terion The Journey Aflame The Language of the Divine Matrix The Piano Guys Thomas Stearns Eliot reads his Four Quartets Tin Ujević Tišina u oktobru Tit Lukrecije Kar Tito Tito Bilopavlović tomas bernhard Tomas Maho Tomas Transtremer Tomas Vulf Tomaž Šalamun Tomica Ćirić Tomohiro Inaba Tradicionalno i moderno u poeziji Desanke Maksimović Tragično osećanje života tripoljska kultura TSIDMZ Tsuyoshi Yamamoto Trio Tumani Dijabate U propadljivom telu prebiva Eros UFO and Russian meteorite Umberto Eco Umberto Eko Umetnost Umreti u Čikagu Uranjanje u olupinu Uspomene i nade pravih Evropljana utopija Uvod u Berlinsko Detinjstvo V.A. Čudinov V.G. Zebald Vajarstvo Valter Benjamin Van Gog Van Gogh Vasilij Aksjonov Vasko Popa Velimir Abramović Velimir Knežević Veno Taufer Verner Hercog Vesna Kapor Vesna Parun Vetri Vicente Aleixandre Vidan Papić Video Video poezija Video. Muzika Viktor Vida Vilijam Batler Jejts Vilijam Fokner Vilijem Blejk Vim Venders Vinča Culture Vinčanska kultura Vinsent Van Gog Violeta Sova Virdžinija Vulf Virginia Woolf Viseći vrtovi Vavilona Visente Aleiksandre Vislava Šimborska Viteški ples Vizuelna umetnost Vladan Desnica Vladimir Burič Vladimir Burković Frizbi Vladimir Dunjić Vladimir Kolarić Vladimir N. Cvetković Vladimir Tabašević Vladimir Tatlin Vladimir Vukomanović Vlati od trave u vjetru Vojislav Despotov Volas Stivens Volt Vitmen Vrtovi svetlosti Wallace Stevens Walt Whitman Werner Herzog William S. Burroughs reads Edgar Allan Poe's Annabelle Lee Wislawa Szymborska Wisława Szymborska Yolanda Castaño Ž. de la Tur Ž. Sen Žan Žak Derida Žak Dipen Zal Kop Žan (Hans) Arp Žan Bodrijar Žan Fransoa Liotar Žan Mari Gistav le Klezio Žan Pol Sartr Žarko Martinović Zavera i praksa Zbigniew Bienkowski Zbignjev Bjenjkovski Zbignjev Herbert Željko Medić Žac Žena bez predrasuda Zidovi rastu Žil Delez Žil Sipervjel Zinaida Hipijus Živko Milić Živodrag Živković Živojin Pavlović Život sačinjen od sitnica Zlatko Saračević Zločin i kazna Znanje i moć Zoran Bognar Zoran Đerić Zoran Paunović Žorž Bataj zraci smrti Zuko Džumhur Zvonimir Golob Zvonimir Husić Zvonko Karanović Κωνσταντίνος Π. Καβάφης Алекса́ндер Ват Александр Гальпер Александр Генис Антóн Пáвлович Чéхов Вальс Еле́на Никола́евна Фана́йлова Зврк Ио́сиф Бро́дский Николай Иванович Фешин Резултати књижевног конкурса „Милован Видаковић“ Фёдор Михайлович Достоевский
false
ltr
item
HYPERBOREA : Globalizacija, Entoni Gidens
Globalizacija, Entoni Gidens
http://2.bp.blogspot.com/-FSpTdZJqZb0/T_1T14WU-II/AAAAAAAABm0/sQUGSBg4_yY/s200/Former-LSE-head-Anthony-G-007.jpg
http://2.bp.blogspot.com/-FSpTdZJqZb0/T_1T14WU-II/AAAAAAAABm0/sQUGSBg4_yY/s72-c/Former-LSE-head-Anthony-G-007.jpg
HYPERBOREA
http://hiperboreja.blogspot.com/2012/07/globalizacija-entoni-gidens.html
http://hiperboreja.blogspot.com/
http://hiperboreja.blogspot.com/
http://hiperboreja.blogspot.com/2012/07/globalizacija-entoni-gidens.html
true
2688180380024958250
UTF-8
NEMA ČLANAKA S TIM KARAKTERISTIKAMA VIDI SVE PROČITAJ VIŠE ODGOVORI ODUSTANI OD ODGOVORA OBRIŠI By NASLOVNA STRANICE ČLANCI VIDI SVE PROČITAJ JOŠ I OVO: VEZA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI NEMA ČLANAKA SA TIM KARAKTERISTIKAMA VRATI SE NA NASLOVNU NEDELJA PONEDELJAK UTORAK SREDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDELJA PONEDELJAK UTORAK SREDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA JANUAR FEBRUAR MART APRIL MAJ JUN JUL AVGUST SEPTEMBAR OKTOBAR NOVEMBAR DECEMBAR JANUAR FEBRUAR MART APRIL MAJ JUN JUL AVGUST SEPTEMBAR OKTOBAR NOVEMBAR DECEMBAR UPRAVO SADA PRE MINUT $$1$$ MINUTA PRE 1 SAT PRE $$1$$ SATI PRE JUČE $$1$$ DANA PRE $$1$$ NEDELJA PRE PRE VIŠE OD 5 SEDMICA PRATIOCI PRATI OVAJ SADRŽAJ JE PREMIUM PODELI DA BI OTKLJUČAO KOPIRAJ ČITAV KOD SELEKTUJ ČITAV KOD ČITAV KOD JE KOPIRAN NA TASTATURI NE MOŽEŠ KOPIRATI ČITAV KOD / TEKSTOVE, MORAŠ DA PRITISNEŠ [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) DA BI KOPIRAO