Tri pjesme o Mediteranu, Boris Jovanović Kastel

Tri pjesme o Mediteranu, Boris Jovanović Kastel




ALOJA, KRAJ I NASTAVAK


                 Predragu Matvejeviću,
                 prijatelju i mediteranskom sudbeniku


Raste na suvom kamenu antičkog rodoslova.
Od botaničara zaboravljena
širi granice Sredozemlja.
Sumeri su je upisivali
na glinenim pločicama.
Pominju je u egipatskom papirusu
Ebers kao biljku besmrtnosti,
balzam kraljica nevjernih okončanju.
Lijepa Nefertiti i pohotna Kleopatra,
naše Jakvinta i Desislava,
bile su izazovnije poslije kupanja
njenim sokom i danas,
gipkije od poskoka, u snove dolaze.
Za Hebreje bila je eliksir Jerusalima,
vjerska i svjetovna Gospa svetih suza,
pješčanim narodima - ljiljan pustinje.
U Kolumbovom notesu upisana je
među četiri biljke neophodne zdravlju.
Tihu iscjeliteljku pominje i Pinije stariji
u Prirodopisu, kao i crnogorske princeze
u tajnim memoarima nikad objavljenim.
Dvadeset minerala njeni su medaljoni
na ikonostasu rtova
od naših tijela spravljenih.

* * *
I moja majka
njenim uljima
liječi patnje poslije hirurškog noža
i stavlja u herbarijum
pored đece
kao najmlađu kći.
Na svoj život
bila je stavila
tačku.
Ali, list aloje
iskapao je još
dvije kaplje.
To su tri…

10. 12. 2010.



KAVA SA KAVAFISOM


Pokriven kukuljom boje magle,
u konobi Armonia na peraškoj ponti,
otpivši espreso bez šećera,
diktirao je promuklim glasom –
Tvoje knjige nijesam ni prelistao
ali, tako dobro, znam da me pominješ.
Ne pripadaš ni jednom vladajućem pravcu
i, kao ja, za godinu ostavljaš
pet šest pjesama van plamena.
Znaš, u svojoj Aleksandriji sada spaljenoj
globalizmom i humanim masakrima
imao sam sve što sam želio –
bordel, sanatorijum i crkvu
da mi razvrat i druge grijehe spere.
Ni jedan rukopis za života ne objavih
ali uspomene, istoriju i hedonizam
na dvolisticama čuvanim poslah prijateljima.
Od sadašnjosti bježah u sjećanja
i snove i ujutru, nakon ljubavi sa mladićem,
ne znadoh jesam li na javi ili snoviđenju.
Ništa se nije promijenilo, prijatelju.
Traćenje života, dekadencija i prevare
pune stranice i tvojih knjiga.
Samo ako prezreš zakone i običaje
očuvaćeš duh u safiru Mediterana.
Licemjerno poštovanje i maćehinstvo domovine
pratiće te dok si živ a onda će te blagosiljati.
Daleko od ljudi, krhotina dana i susreta
očuvaj goli život da ti ga ne prisvoje
i pokaj se ako si ga svjetini davao.
Sebe ne smatraj toliko značajnim
jer na ruinama antike i preko okeana
i ti i ja, i mnogi važniji od nas,
samo smo kapljice prolaznije od ove kave
koja će sada, kad odem i zaronim,
ispariti prije nego li se probudiš
i na noćnom stočiću, uz tvoje knjige,
nađeš moju mastilom kave potpisanu.
Da ne zaboravim, ponekad mi upali svijeću
u Manastiru Ostrog i na ostrvu Beška
da se u lavirintu mora koja si otkrio
pod mrklinama sunca ne izgubim
ako poželiš da ovaj razgovor nastavimo.
Ne ljuti se što van mog i tvog Sredozemlja
druge moćnije luke i megapolisi postoje.
Još malo, kad i ti protraćiš život,
pitanje je hoćeš li kome imati diktirati
jer će vatre poezije
krokodilskim suzama ugasiti!


Tvoj neznanac i sudbenik
Konstantin Kavafis Egiptiotis,
noć, 30. jul 2015.



KRATKA ISTORIJA MEDITERANA,
EVROPA I IMIGRANTI


Naizgled, banalna okeanska lokva
od 2,5 miliona kvadratnih kilometara
afričkim precima prije 60 hiljada godina
bila je obećana voda, sudbine plovidba...
Došli su na Bliski istok,
u dolinu Nila, pitomi Levant
i mačem falusom satrli Neandertalce.
Na padinama plodnog polumjeseca
sadili gradove, pisali maršem i ljeskali imperije.
Mediteranci Feničani plovili i trgovali.
Mediteranci Grci, brže od vjetra, širili mitove i kulturu
sve do Indije gdje Aleksandar stade.
Mediteranci Rimljani carstvom našeg mora planetu zapljusnuli,
naučili je pravu i demokratiji.
U Zlatnom dobu, Mediteranci Arapi
darovali brojeve, algebru i alhemiju.
Prvi univerzitet u Bolonji i renesansa
probudili svijet iz mraka Srednjeg vijeka.
Zemlju, sa njenim biljezima i borama,
upoznali sredozemni kapetani.
Tri proroka Mediterana zauvijek
zapitali čovječanstvo - ko je svevišnji?
Sine, ne zaboravi, Mediteran je pelena,
bukvar, maturska ekskurzija i akademija.
Istorija svijeta samo je indigom talasa
kopirana prošlost Mediterana čijim hukom
školjke ušiju i jedra pluća ispunjavaš.
Dok imigrante, braću našu, danas gutaju
morske nemani kod Lampeduze i Sicilije,
Evropljani ćute i piju Remi Martin
sa svojim multikulturalizmom na usnama,
tom dijarejom demagogije na hartiji.
I šta hoćeš sada, bahata i samodovoljna Evropo,
bezimena vještice i starleto,
dok se gadiš imigranata, potomaka
Egipćana, Sirijaca, Libijaca...
što te iz materice Sredozemlja porodiše,
okupaše u plićacima i pokazaše suncu.
Bude li Mediteran vodena grobnica,
dabogda sve rezolucije i političke manifeste
iz bazdljivih usta moćnika
koje ne zagreba maslinova gora
bile šarene salvete vampira
za znojava čela Neandertalaca
zajapurenih na kursevima demokratije.
Ali, dok im bajate govorancije završavate,
zaboravljena okeanska lokva otploviće
iz vaših vidokruga, gospodo u frakovima.
Čujte me dobro! Mediteran će biti slobode mit
a vi ćete, sa Neandertalcima, sanjati i izmišljati
novi da bi Evropu, samo vama znanu
od amnezije i sifilisa totalitarne demokratije,
izliječio!


1. maj 2015.



O PJESNIKU

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971, Trebinje/

Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio je preko dvadeset knjiga poezije i eseja.
O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).
Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Kastelovu knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini (Kosilo na čeri, 2014.) objavila je slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u an-tologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije.
Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van iz-danja HKD-a.
Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, češki, mađarski, albanski, poljski, makedonski, slovački i slovenački jezik.
Zastupljen je u antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenske i evropske poezije.
Živi u Podgorici.

Izvor: Radiotelevizija Crne Gore

Whatsapp Button works on Mobile Device only

Pretraga. Dijakritički znaci su obavezni. Nakon toga pritisnite "enter".