Konjak na okeanu
Usidren tišinom, brik na terazijama mora.
Dašak maestrala u bestragu.
Za zarđale sekstante
jarbol na globusu izgubljen.
Okružen pijanim mornarima
spremnim za pobunu kapetan,
ispija konjak i prstom po magli
ispisuje note
sirene iz zavičaja da dozove.
Prezrivši horor okeana
morski vuk dalekost iskušava i
na koricu dnevnika rezbari
nezatvoren krug.
Odrekla se posada glamura luka,
vina i prostitutki crne puti -
krstu neizvjesnog zakleta.
Pred noć, brat po vodi
opisa kružnicu svijeta.
Arije sirena po partituri pučine
jezik tišine pretvaraju u rapsodiju.
Kapetan usidren u slamenoj
ljuljašci pod kotorskim zvonima
i trudnom sirenom u krilu
spokoj na magli konjaka zaokružuje.
Badnje veče, 2007.
Ključ mora
More je za sobom
zatvorilo vrata
bijesno zbog mraza kontinenta u nama.
Kucali smo do posljednje ure
ali nije odgovaralo,
dozivali ga nemuštim
jezikom djevojčuraka, bez uspjeha...
Pred kraj odiseje
molili smo biskupe Vatikana
sklone spletkama, stajali žedni
pred muzejom Carigrada,
preklinjali mošti ključara
Valensije i Kotora,
čuvara muzeja Aleksandrije potkupili...
lišeni ključa. zajapureni sutonom,
pred vratima mora
prozirnijim od filozofije ljepotica noći
ostali smo bespomoćni.
Ali zašto kucasmo na otvorena vrata
kad i bura u naše nozdrve
pune dekadencije
ulazi bez najave?
Agava
Asteci tvojim listovima
zacijeliše rane od sječiva kentaura.
Boginjo iz babinog vrta,
daruj mi ognjeno koplje
da u antičkom amfiteatru, proboden,
epski heroj postanem,
iz kolijevke od krljušti
listove ti vratim
i osvještam navigaciju
dužu od ponora
četiri okeana.
Vodeniju samsaru
Sredozemlje neće vidjeti.
15. jun 2015.
Zaratustra na žalu
Pokriven sitnim pijeskom
sa plaže besjedi
senatu zvijezda nad Budvom.
Ja, drevni filozof i prorok iz Persije,
čuvam Dobre misli, riječi i djela,
vodim boj između Istine i Laži,
Dobra i Zla, sunca i mraka,
predvidio sam sve religije,
i Grke u domovini podučio filozofiji...
Zbunjen, senilan i stariji od sebe,
ustade i zakorači moru
da, vidjevši Boga,
obnovi njegove poruke.
Kada izroni i još ne dotakne pijesak
čeka ga dvojstvo -
mornari bi ga raspeli na jarbol
da nema više ko probuditi zvijezde,
ribari bi ga ulovili mrežom
da jezik zvona
prekinu zauvijek.
Može da bira
ili da ponovo zaroni...
4. decembar 2015.
Berberi i kći
Pisac antičkih komedija Terencije,
kraljica Kahina poginula u boju,
Izabela Ađani iz parfema pustinje
i oazom na pupku -
svi berberi...
Na reversu srebrnog novčića
iz poslijednje dinastije Berbera
lik moje kćeri
juče rođene.
U kutnjacima masiva Afrike
djevojke vrijede onoliko
koliko boja tetovažu krase.
Otkud profil kćeri
starije dvadesetak ljeta
na novčiću
kad ću joj tek zorom
mastilom talasa vidovnjaka
simbole sudbine i mandalu
na rame tetovirati?
Teslin rukopis u Morinju
Na staru vodenicu naslonjen,
zatvorenih očiju broji
predivo sunca.
Mušlje iz ribarskih kantica
vraća u more da vaskrsnu.
Kažiprstom
u pijesku urezuje
da smrt ne postoji
jer život u vuni svjetlosti traje.
Talasi saborci
nevidljiv rukopis zaobilaze -
da ih nadživi!
U izdanju Kulturnog centra Novog Sada
KASTELOVA KNJIGA MORE
U NARUČJU
Kulturni centar Novog Sada u svojoj prestižnoj pesničkoj
ediciji Anagram, posvećenoj domaćim, regionalnim
i evropskim autorima, objavio je knjigu More
u naručju crnogorskog i mediteranskog pesnika Borisa Jovanovića Kastela
(1971). Urednik izdanja je književnik Alen Bešić a pogovor je napisala Dragica
Užareva. U njemu, između ostalog, beleži: „Mediteran je bio inspiracija mnogim autorima, među kojima
su i oni ponikli daleko od sredozemnog tla. Istorijska istraživanja Fernana
Brodela, Darelovi putopisi, zapažanja Žorža Dibija, Kamijevi romani, stihovi
Bodlera, Malarmea, Valerija, Sent-Džon Persa, Kavafija i Seferisa samo su deo
mediteranskog putovanja, na kom smo mogli sresti i Jovana Dučića, ali i Jovana
Hristića, Ivana V. Lalića i Borislava Radovića. Na isti način, ako ne i
intenzivnije, Mediteran je tema i nadahnuće pesnika i esejiste Borisa
Jovanovića Kastela još od ranih njegovih stihova i prvih objavljenih knjiga. (…).
More u naručju je knjiga koja se u
odnosu na prethodne zbirke izdvaja u nekoliko segmenata. Nijedna do sada nije
bila u tolikoj meri kompaktna i homogena, tako brižljivo satkana, kao skulptura
koja nije klesana, koju su morska voda svojim talasima i strujama, zajedno sa
sredozemnim bićem samog pesnika strpljivo vajali i oblikovali, tako da izgleda
da je izlivena iz jednog komada, a da pritom taj efekat nije postignut nekim
komplikovanim versifikacijskim zavrzlamama, jer sve pesme su, kako smo na to
već navikli kod Kastela, pisane slobodnim stihom. (…).To
nije samo potraga za pesničkim identitetom, već i za Mediteranom onakvim kakav
je nekada bio, i kakav iznova treba da bude stvoren. Ne napuštajući svoj
suptilni erotizam, razvejan u dekolteima dubokog
gaza i haljinama sinestezijski šivenim od narandžinih kora, Kastel se bavi
prvenstveno egzistencijalno-poetičkim pitanjima. Koliko je potrebno hrabrosti
za odlazak? Koliko snage da se odbaci povratak? Šta čeka onoga ko se vraća? Šta
čeka onoga ko ostane dosledan sebi odnosno moru? Da li se smestiti u antologije
i pretvoriti u vodu iz koje se stiglo ili ostati veran moru i iz njegove soli
biti ponovo rođen? Uprkos dramatici pitanja na koja pesnik pokušava da ponudi
odgovore, bure na pomolu nema, čitalac ne oseća uznemirenost, već omamljujuće
pijanstvo, kao kad se od nestašnog mora blago zatalasa u glavi. Brodeći
Kastelovim stihovima on može stići do beskraja, mada nije isključeno da na toj
plovidbi susretne i samog sebe“.
Kritika ovog
autora smatra najznačajnijim crnogorskim pesnikom mediteranske orijentacije i uglednim
imenom mediteranskog pesništva i književnosti bivše Jugoslavije. Objavio je
preko dvadeset knjiga poezije i eseja.
O njegovoj
poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).Kastelovu
knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ručak
na hridini (Kosilo na čeri,
2014.) objavila je slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske
komisije.Knjiga poezije Pozivno pismo
suncu (2016), objavljena u prestižnoj bibloteci savremene crnogorske
poezije Savremenik Zavoda za
udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva
za knjigu godine van idanja HKDa.
Poezija mu je
prevođena na italijanski, engleski, češki, mađarski, albanski, poljski,
makedonski, slovački i slovenački jezik.
Zastupljen je
u antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenske i evropske poezije.