Iščekivanje varvara
Koga to očekujemo ovdje na agori?
Varvari danas će doći.
Otkud u Senatu ova nepokretnost?
Zašto sjede senatori, zakone ne kroje?
Zato jer varvari danas će doći.
Al' zakone zašto ne donose senatori?
Kad varvari stignu, sa sobom donijeće svoje.
Zašto je tako rano ustao naš vladar?
i zašto na gradskoj kapiji stoji,
svečan, u odeždi sjajnoj i s krunom na glavi?
Zato jer varvari danas će doći.
I naš vladar izišo je
dar noseći pred njihovog vođu. Povelju
drži u ruci, pergamen gdje utisnuti
najveća su zvanja, titule i časti.
Zašto su izišli konzuli naši,
njih dva, i pretori u togama crvenim?
Zbog čega oni ametisti na rukama njinim,
od smaragda svi ti sjajni prstenovi?
Zbog čeg skupocjene štapove nose danas,
što rezbariše ih najbolji zlatari?
Zato jer varvari danas će doći,
a varvare ove zasjenjuju stvari.
Zašto nisu došli, kao obično, časni besjednici
da sačine govor i da kažu svoje?
Zato jer varvari danas će doći
a besjede, ljeporječje, varvarima dosadno je.
Al' otkud najednom nelagodnost i pometnja?
(Kako ozbiljna su postala sva lica.)
Zašto tako brzo ulice i trgovi puste
i svak odlazi doma, opsjednut mislima?
Zato jer noć pade a varvara nema.
Neki ljudi stigoše s granice,
tvrde da varvara nema više.
Bez varvara sada što će biti s nama?
Ti ljudi, na kraju, bjehu neko rješenje.
Konstantinos Kavafis
prevod Slobodan Blagojević
Doći će neki drugi varvari
Doći će neki drugi varvari. Djevu carevu će oteti.
I onda će se gromko oglasiti doboši
tako jako će udarati
da će konji vrani tijela ljudska preskakati
od mora egejska, pa sve do Dardanela.
I zašto bismo mi brinuli? Šta naše žene imaju sa konjskim trkama?
Djeva careva će biti oteta. Gromko će se začuti doboši
i doći će neki drugi varvari.
gradske praznine će baš oni ispuniti.
Varvari - za bogdu od mora veći,
i od bilo koje sablje jači.
Zajedno sa vremenom ludila.
I zašto biso mi brinuli? Šta naša djeca imaju s tim bestidnim pokoljenjima?
Začut će se gromko doboši i doći će varvari.
Djevu će carevu iz spavaće sobe oteti.
A sam će car iz te iste odaje vojnu pokrenuti
zbog ljube svoje jedine.
I zašto bismo mi brinuli? Šta pedeset hiljada žrtava ima sa tim brakom?
Može li se Homer nakon nas ponovo roditi...
Mogu li se nad nama opet uskovitlati mitovi?
Mahmud Darviš
preveo Mirza Sarajkić
New York, New Minimalisme
U odnosu na Kavafisa,
izmijenjeno je jedino to što barbari*
danas dolaze iz gradova,
mnim o tome, na uglu 45. ulice
dok čekam da izađeš iz Yellow Caba,
na kojem je medaljon skuplji od budžeta
nekog manjeg istočnoevropskog gradića,
ljudi prolaze, združeni sa sopstvenom
unutrašnjom tugom, svijet se cijepa
po šavovima, a vrijeme ubrzava svoj
neumitni tempo, čineći nam prostor
sve tjeskobnijim, kako i drevne Maje
rekoše o kraju ovog vremenskog ophoda.
U ovom gradu teško je pronaći smisao
bez klasičnih uzora, i svakim trenom
sam sve više luda, El Loco, iz neke
od Commedia dell arte, a ljubav izmiče
polako i bespogovorno preko rijeke Hudson,
nemarnim korakom, fragmentirajući nas strašno.
Radomir D. Mitrić
*Izvorno je -barbari, -Byzant, etimologija nagovještava da bi se tako trebalo pisati i u fonetskom pravopisu, sa -b u inicijalnoj poziciji, ali je kod nas uvriježeno mišljenje da je ispravno pisati -varvari, -Vizantija, ali je -baraba zaživjelo u narodnom govoru, mada se ime tog razbojnika prevodi kao Varava u Novom Zavjetu. Ova pjesma je napisana etimološkim pravopisom. Grčka imena i prezimena valjalo bi pisati sa završecima na -s, kao što se piše npr. riječ -kosmos, no, te forme se u našem pravopisanju pišu bez završetaka što je pogrešno. Sa druge strane propisuje se pisanje forme -Istanbul, npr. a ispravno bi bilo pisati -Istambul sa jednačenjem. Naši su pravopisi prepuni pogrešaka, neobična je fonetska transkripcija npr. kod imena gradova -Beiđing u -Peking, ili pak, -Kobenhavn u -Kopenhagen, gdje je posve drugačiji izgovor od našeg pisanja. Ili kod naziva država npr. ispravno je -Portugalija, a ne -Portugal, jer je ta riječ nastala od sveze portu galein, iako naši pravopisi tumače drugačije.
Slika Govor Marka Antonija na Cezarovoj sahrani, Džordž Edvard Robertson
